Arhive kategorija: Ekologija

Ratko Đurđevac dobio priznanje za civilni ekološki aktivizam

U zgradi Zavoda za zaštiti prirode u Novom Sadu obeležen vredan jubilej Udruženja eko-novinara „Eko vest“ – deset godina od osnivanja i kontinuiranog izveštavanja javnosti o ekološkim problemima u Srbiji i regionu. U okviru svečanosti, ovo udruženje, u saradnji sa jedinim pisanim ekološkim glasnikom u Srbiji, „Eko listom“, organizovalo je dodelu priznanja najznačajnijim saradnicima koji su obeležili višegodišnje partnerstvo.

Za civilni ekološki aktivizam priznanje su dobili Viera Turčan iz Gložana i Ratko Đurđevac iz Vrbasa, predsednik lokalnog Ekološkog pokreta.

Priznanja su još dobili Dragana Ratković, novinar Radio Novog Sada i urednik emisije „Pod staklenim zvonom“, Zavod za zaštitu prirode iz Novog Sada, kao i Gradska uprava za zaštitu životne sredine, firma „Tetra pak“ iz Beograda i Udruženje studenata biologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada.

Za sadnice i formiranje vetrozaštitnog pojasa 700.000 dinara – Donacija Humanitarne organizacije “Caritas”

Humanitarna organizacija “Caritas” dodelila je opštini Vrbas 700 hiljada dinara za kupovinu sadnica koje će se posaditi pored puteva kao vetrozaštitni pojas. Realizacija projekta je u toku, prioritet je formiranje vetrozaštitnog pojasa na relaciji Vrbas – Fetetić, a sadnice će biti posađene i pored puteva u opštini Vrbas ka selima, gde još uvek nije formiran vetrozaštitni pojas. Ukupno će biti posađeno preko 9.000 žbunova i 500 stabala drveća.

Povodom ovog projekta predstavnici Humanitarne organizacije “Caritas”, posetili su opštinu Vrbas. Održan je sastanak sa rukovodstvom opštine, na kome je izraženo obostrano zadovoljstvo zbog zajedničke realizacije projekta.

2

“Ova donacijana nam je veoma značajna. Imali smo situciju, pre dve godine, da je zbog snežnih nanosa put Vrbas – Feketić bio potpuno blokiran i upravo zbog toga smo se odlučili da na toj relaciji postavimo vetrozaštitni pojas. To je značajno i ako imamo u vidu da je pošumljenost Vojvodine, na žalost, ispod 14 odsto, pa smo tako na dnu lestvice u Evropi. Višestruka je korist i zbog erozije tla, pročišćavanja vazduha, smanjivanja snežnih nanosa…”, rekao je Glušac i istakao da će se kroz ovaj projekat pokazati kao pouzdani partneri i izrazio nadu da će u buduće, sa drugim projektima, sarađivati sa organizacijom “Caritas”.

Koordinator ovog projekta, Elemir Džudžar, i predstavnica organizacije “Caritas” iz Austije, Mihaela Kondak, zadovoljni su realizacijom projekta, kako kažu, i više nego što su očekivali.

“Drago mi je što se ovaj projekat uspešno privodi kraju. Hvala svima koji su doprineli ovom poslu. Bez vas ništa ne bismo uspeli da uradimo, jer vi ste obavili posao i pokazali se kao odgovorni i pouzdani partneri. Na obostrano zadovoljstvo nadam se da ćemo i u buduće nastaviti sa saradnjom”, rekla je na sastanku Kondak. Projekat realizuje Javna agencija za zoohigijenu i poljoprivredu (JAZIP), posao se privodi kraju i za desetak dana trebalo bi da bude završen.

Donatorima su se zahvalili Marko Đurković, direktor JAZIP-a i Duško Ćutilo, član Opštinskog veća, koji su uključeni u realizaciju projekta. Nakon sastanka u opštini predstavnici “Caritasa” i lokalne samouprave obišli su deonice na kojima se postavljaju vetrozaštitni pojasevi.

Potencijali nautičkog turizmana vojvođanskim kanalima

U Kucuri je u organizaciji Ekološkog pokreta Vrbas održan jedan od od najvećih nautičkih skupova u Srbiji u poslednjih nekoliko godina. Skup u pkviru kojeg je održan okrugli sto na temu „Potencijali nautičkog turizmana vojvođanskim kanalima“ održan je u saradnji sa partnerima iz UG „Dunavski propeler“ iz Beograda, a prisustvovali su predstavnici 38 organizacija. Tom prilikom, Mirjana Živković, glavni inženjer za plovidbu u JVP „Vode Vojvodine“, predstavila je projekat izgradnje četiri privezišta; na brani na Tisi, na kanalima kod Turije i Sombora, kao i na prevodnici u Kucuri. Uz privezište bi bili izgrađeni i pristupni putevi, rampe za izvlačenje čamaca i piknik setovi za odmor, rečeno je na okruglom stolu. Prisutni su se upoznali sa lepotom i bogatstvom reka i kanala, industrijskim nasleđem na njihovim obalama, kao i prirodnom, ali uglavnom zanemarenom, vodenom vezom sa susedima u regionu.
ep-2
„Zaključci skupa formirani su u vidu zahteva i apela kreatorima državnih politika da konačno okrenu glavu na masu nautičara, turističkih i ugostiteljskih radnika, inovatora i neuposlenih stručnjaka, malih i većih domaćih investitora, i naravno – turista, domaćih i stranih, koji strpljivo čekaju da otkriju lepote Srbije na vodi, mimo Save i Dunava. Potrebna su nova, stimulativna pravila u ovoj obladžsti koja će motivisati ljude da rade i zarade za sebe, čineći zadovoljstvo drugima. Nautika mora dobiti status privredne grane u razvoju, kao što su dobili i banjski ili seoski turizam, zatim potrebno je omogućiti legalizaciju plovidbe i otvaranje najmanje 3.000 km novih plovnih puteva u Srbiji, čime bi se stvorila mogućnost otvaranja najmanje 5.000 novih radnih mesta. Takođe, država bi morala da finansira izradu studija koje će jesno i nedvosmisleno da pokažu potencijale razvoja nautičkog turizma, posebno na osnovnoj kanalskoj mreži u Vojvodini“, rekao je nakon okruglog stola Ratko Đurđevac, predsednik Ekološkog pokreta Vrbasa. Okruglom stolu prisustvovao je i Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas. On je istakao da su prezentacije stručnjaka jasno pokazale da u oblasti nautike leži šansa za razvoj, ali da je potrebno da svi zajedno pruže podršku novim projektima ove vrste i tako pojedine tačke na kanalima pretvore u turističke i nautičke centre. On je najavio je ozbiljnu podršku razvoju infrastrukture na kanalu i promociju nautičkog turizma, a u svrhu jačanja ukupne turističke ponude u lokalu. S tim u vezi ostvariće se jača saradnja kako sa našom organizacijom, tako sa svim resornim državnim institucijama i susednim opštinama. Irena Konjević, samostalni savetnik u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, izrazila je zadovoljstvo podrškom projektu „Putevima panonskih mornara“ koji je sasvim u skladu sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije razvoja vodnog saobraćaja u RS 2015 -2025g. Jedan od ciljeva ovog plana, koji se upravo sprovodi, je unapređenje nautičkih potencijala vodnih puteva, kao dela ukupne turističke ponude RS, i to kroz izgradnju marina, pristana i privezišta za rekreativna plovila.

Prezentacija čišćenja Velikog bačkog kanala

Javna prezentacija i rasprava o projektu čišćenja Velikog bačkog kanala održana je juče u skupštinskoj sali u Vrbasu, u organizaciji Ekološkog polreta Vrbas, a uz podršku lokalne samouprave. Detaljnu multimedijalnu prezentaciju obavio je prof. dr. Boža Dalmacija sa PMF-a Novi Sad, a prisutni su bili i predstavnici Voda Vojvodine na čelu sa pomoćnikom generalnog direktora Stevom Ilinčićem, Pokrajinska inspekcija za životnu sredinu, stručne službe lokalne samouprave sa predstavnicima opštinskog veća, Ministarstvo poljopirvrede i zaštite životne sredine iz Sektora za zaštitu voda. Uz predstavnike Ministarstva sastanku je prisustvovala delegacija iz Japana sastavljena od stručnjaka sa iskustvom u prečišćavanju otpadnih voda. Njihov zadatak, bio je monitoring stanja na terenu u svrhu formiranja kvalitetne podrške Srbiji za izgranju sistema za prečišćavanje.
kanal-2
Prezentacija Bože Dalmacije uskoro će biti dostupna na sajtu Voda Vojvodine. Nakon sastanka iz EP Vrbas su zaključili da se Kanal može bezbedno očistiti domaćom tehnologijom odabirom jednog od 5 raspoloživih metoda. Cena čišćenja, u zavisnosti od primenjenog metoda, procenjuje se na 4,6 do 5,8 miliona evra. Dosadašnje procene kretale su se čak do 30 mil. evra (ali uz strane izvođače). Kanalu se ne može prići dok se ne uradi Zakonom predviđena Studija uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, koja mora da potvrdi da je tehnologija kojom se želi očistiti kanal bezbedna za ljude i da neće proizvesti bilo kakvu dalju degradaciju životne sredine. Procenjena količina mulja je oko 370.000 m3. Odložio bi se na tri lokaliteta – kraj Trijangla prema Srbobranu, u starom iskopu ciglane kraj obilaznice za Opštinu bolnicu u Vrbasu i na levoj strani kanala naspram šećerane, takođe u Vrbasu. Trećina mulja može se deponovati bez tretmana, dok se ostatak mora tretirati pri odlaganju. Jedna trećina je izuzetno toksična i mora se primeniti poseban tretman. Po tvrdnjama prof. Dalmacije, odlaganje se može izvesti bez proizvođenja neprijatnih mirisa i drugih štetnih emisija, vodeći računa da se radovi ne izvode u periodu jačih vetrova, posebno onih koji duvaju ka naselju.
Da bi se odlaganje izvelo, lokalna samourpava mora da napravi ispravke i dopune Detaljnog urbanističkog plana, pošto se deo lokaliteta za lagerovanje mulja nalazi u građevinskoj zoni.
kanal-3
“Pokretanje ovog posla najavljeno je za desetak dana. Ceo posao mogao bi se obaviti za jednu građevinsku sezonu! Inspekcija praktično „diže ruke od Vital-a“ zbog Uredbe koja obavezuje zagađivače da reše svoje ekološke probleme do 2025.g. ili u određenim slučajevima čak do 2030. Posoji izuzetak i ubrzavanje posla ukoliko se izradi akcioni plan za remedijaciju zagađenog područja. Međutim, takav plan Voda Vojvodine postoji još od 2006. („Kanal za život“), čiji je i Vital potpisnik. No, i pored toga nisu ništa učinili da ga ispoštuju, niti ih je neko na to poterao!
Kao što smo i mnoštvo puta ranije zaključivali, inspekcija trenutno nema svoju svrhu i isključivo je upućena na političku volju nadređenih! Na sastanku smo podelili informaciju učesnicima skupa, da su građani Opštine Vrbas sa poslovnim subjektima u 2014. i 2015. godini izdvojili 77 miliona dinara samo na ime naknade za odvodnjavanje. Ova sredstva po Zakonu se moraju uložiti na meliracionom području na kojem su ostvarena! Zaključujemo da trenutno teško možemo utvrditi da li se postupa upravo po Zakonu. Stanje na terenu nam govori da se ne postupa! Ukupne vodne naknade daleko su veće i pokazuju koliko je Sektor voda zamagljen i pod degradirajućim pritiskom raznih političkih i drugih mešetarskih interesa. Upravo je stanje Velikog bačkog kanala slika stanja u tom Sektoru! I pored reprezentativnog odziva odgovornih i stručnih ljudi, građani nisu sasvim bili zadovoljni dobijenim odgovorima. Na žalost nisu ih ni mogli dobiti, jer „Glavni“ ipak nisu bili danas s nama!”, saopštili su iz EP Vrbas. Skup je organizovan u okviru realizacije našeg projekta „DOPAL – dostizanje principa Arhusa“, kojeg je podržalo Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Opština Vrbas.