Arhive kategorija: Zdravstvo

Za proteklih mesec dana u OBV rođene 34 bebe – Čestitamo!

U periodu od  3.  februara do 2. marta 2017. godine u Porodilištu OBV rođene su 34 bebe, i to 18 devojčica i 16 dečaka.

(03.02.) Baletić Branka i Bratić Vladimir iz Vrbasa – dobili su devojčicu; (05.02.) Popsavin Ivana i Zoran iz Srbobrana – dobili su dečaka; (07.02.) Nastasić Nataša i Nastić Predrag iz Ruskog Krstura – dobili su devojčicu; Petrović Dragana i Robert iz Vrbasa – dobili su dečaka; (09.02.) Đurnić Vanja i Žarko iz Lovćenca – dobili su devojčicu, Pašo Vesna i Boris iz Ruskog Krstura  – dobili su dečaka; (10.02.) Malacko Snežana i Zvonimir iz Ruskog Krstura – dobili su devojčicu; (11.02.) Mudrinski Sanja i Milan iz Srbobrana – dobili su devojčicu; (12.02.) Jakšić Dragica i Darko iz Srbobrana – dobili su devojčicu; (13.02.) Mikita Slađana i Vladimir iz Kule – dobili su devojčicu; (14.02.) Bajagić Ildiko i Ljubomir iz Vrbasa – dobili su dečaka, Đurović Bojana i Srđan iz Bačkog Dobrog Polja – dobili su devojčicu; (15.02.) Vislavski Nataša i Vanjo iz Ruskog Krstura – dobili su dečaka; (17.02.) Gregorinski Slavica i Igor iz Vrbasa – dobili su dečaka, Milović Danka i Slobodan iz Vrbasa – dobili su devojčicu, Apić Jovana i Dovijarski Srđan iz Srbobrana – dobili su devojčicu (19.02.) Senji Jelena i Jugoslav iz Kule – dobili su dečaka, (20.02.) Savanović Milica i Šešević Srđan iz Srbobrana – dobili su dečaka, (21.02.)  Hajduković Branka iz Crvenke – dobila je dečaka, Lukić Zorica i Risto Đurica iz Vrbasa – dobili su devojčicu, a Sekrenj Stefanija i Zoltan iz Srbobrana – dobili su devojčicu.  (22.02.) Vorkapić Sunčica i Nebojša iz Kule – dobili su dečaka, (23.02.)  Vlahović Milena i Delibašić Gorčin iz Vrbasa – dobili su dečaka, dok su Šili Kristina i Atila iz Feketića – dobili devojčicu. (28.02.) Jakšić Slađana i Marko iz Vrbasa – dobili su dečaka.

Svi podaci se objavljuju uz pismenu dozvolu porodilje.

Dobrovoljno davalaštvo krvi u martu

Akcije dobrovoljnog davanja krvi u martu 2017. godine u organizaciji Crvenog krsta Vrbas i Odeljenja za snabdevanje krvlju i krvnim derivatima – Transfuzije Opšte bolnice Vrbas održaće se u sledećim terminima na sledećim lokacijama:

02.03.2017. – 08-10h, prostorije II Mesne zajednice u Vrbasu
05.03.2017. – 08-11h, prostorije ambulante u Malom Iđošu (DZ “Dr Marton Šandor”)
11.03.2017. – 08-10h, prostorije ambulante u Ravnom Selu (DZ“Veljko Vlahović“ Vrbas)
12.03.2017. – 08-10h, SPS – prostorije SPS-a
18.3.2017. – 08-11h, prostorije ambulante u Lovćencu (DZ “Dr Marton Šandor”)
23.03.2017. – 08-10h, prostorije I Mesne zajednice u Vrbasu
25.03.2017. – 08-10h, prostorije ambulante u Zmajevu (DZ“Veljko Vlahović“ Vrbas)

Za naš sajt o hirurškim bolestima bubrega govori dr Dragan Rokvić, urolog OBV

 

Bubrezi su parni organi koji se nalaze u organizmu čoveka i potpomažu funkciju detoksikacije organizma. Bolestima bubrega se bave urolozi i nefrolozi, ali ključnu ulogu u otkrivanju početnih stadijuma oboljenja imaju izabrani lekari.

“Hirurške bolesti bubrega delimo najčešće na četiri kategorije. To su bolesti koje su vezane za infekcije bubrega, bolesti koje su vezane za kalkulozu, odnosno kamenje u bubrezima i urogenitalnom sistemu, bolesti koje su vezane za urođene anomalije i bolesti koje imaju u sebi tumorsko poreklo”, objašnjava dr Rokvić.

Kod svih njih značajna simptomatologija je pojava krvi u mokraći i bol u predelu bubrežnih loža. U pojedinim slučajevima je praćena povišenom temperaturom, peckanjem, bolom pri mokrenju i učestalim mokrenjem.

Statistika ukazuje da je na ovim prostorima najčešće hiruško oboljenje infekcija i kalkuloza bubrega, odnosno stvaranje kamena u bubregu ili tačnije urogenitalnom sistemu. Postoji više teorija o nastanku kamena u bubregu.

“Jedna od njih je da usled vrtložnog kretanja mokraće unutar urogenitalnog sistema, visoke koncentracije minerala u urinu nastaje kamen. Zato je bitno da pacijenti znaju da je neophodno da uzimaju dosta tečnosti kao preventivu. Kamenčići mogu nastati i kao posledice infektivnih dešavanja, gde se stvara matriks na koji se taloži kalcijum i kamenje može biti u bilo kom delu urogenitalnog trakta – od bubrega mokraćnih kanala, mokraćne bešike i mokraćne cevi”, navodi dr Rokvić.

Osnovni simptomi su: bol, bol u bubrezima i mokraćnoj bešici, pojava krvi u mokraći, povišena temperatura, neprijatan miris mokraće. Određena grupa kamenčića malih veličina se praktično spontano eliminiše bez bolova. Češće se to dešava kod žena zbog anatomije urogenitalnog trakta. Ipak, urolog Rokvić, svima  savetuje obavezno javljanje izabranom lekaru u slučaju pojave nekih od simptoma.

Imajte u vidu zdravlje očiju – Za naš sajt govori dr Mira Lainović, oftalmolog u OBV

Tradicionalnim faktorima spoljne sredine, koji nepovoljno deluju na očno zdravlje, kao što su prašina, vetar, izduvni gasovi, vibracije, niske i visoke temperature, poslednjih godina pridružili su se dugotrajno gledanje u monitor računara i ekran mobilnog telefona.

“Ovi faktori dovode do umora i naprezanja očiju, što rezultira glavoboljama, naročito ako je ekran na udaljenosti manjoj od 50 centimetara. Gledanjem u monitor treptanje se smanjuje i dolazi do sušenja rožnjače, što stvara osećaj prisustva stranog tela u oku, iritacije i peckanja”, pojašnjava dr Mira Lainović, oftalmolog u OBV.

I bez prisustva ovih simptoma, očni vid bi trebalo povremeno kontrolisati. U detinjstvu su te kontrole poželjne i dosta česte. Počev od prvog pedijatarskog pregleda kod beba radi otkrivanja poremećaja vida. Kod dece od četvrte do šeste godine, u okviru sistematskih pregleda, rade se pregledi oštrine vida sa pregledom zadnjeg i prednjeg segmenta oka.

“To je uzrast kada je razvoj oka najintenzivniji i najranjiviji. Tada se otkrivaju i anomalije kao što su dalekovidost, kratkovidost i astigmatizam. Ako roditelji primete da je dete razroko, takođe je neophodno da se hitno jave oftalmologu. Mladi od 17 do 39 godina trebalo bi da rade kompletan oftalmološki pregled svake dve godine, pogotovo ako imaju pozitivnu porodičnu anamnezu na oftalmološka oboljenja”, kaže Lainović.

Osobe starije od 40 godina u obavezi su da se pregledaju jer kod njih verovatno postoji potreba za nošenjem naočara za blizinu, ali i zbog ranog otkrivanja glaukoma. Oni koji u porodici imaju predispoziciju na šećernu bolest, hipertenziju, glaukom, kataraktu, treba češće da se kontrolišu. Dijabetičarima je poželjno da posete oftalmologa jednom godišnje, a ako nemaju kontrolisan šećer, da to učine dva puta u godini.

“Na genetiku ne možemo uticati, ali nije tajna da neke namirnice pomažu našem vidu. U njima se nalaze minerali, vitamini, antioksidanti i druge biološki vredne materije, poput vitamina A,C, E, omega 3 masne kiseline, kompleks vitamina B”, savetuje dr Mira Lainović.

U grupu namirnica koje pomažu kvalitetu vida, oftalmolog Vrbaske bolnice ubraja šargarepu, kajsije, jaja, tamno bobičasto voće, kupine, ribizle, crne sorte grožđa. Od povrća to su zeleno lisnato povrće, brokoli, spanać, kupus, beli i crni luk. Posebno je korisna riba, losos, tuna, sardine, bakalar, skuša, jer sadrže omega 3 masne kiseline. Bademi, orasi, kikiriki takođe se preporučuju. Izbegavanje slatkiša, džemova, belog šećera, svođenje kafe i čajeva na najmanju moguću meru, smatra se jednako bitnim.

Prihvatanje mera koje savetuju lekari, zaista može da doprinese da se vid sačuva i u poodmaklim godinama i da se izbegnu oftalmološka oboljenja. Decu najčešće pogađaju infekcije oka, alergije, problemi sa prohodnošću suznih kanala i stabizam. Kod odraslih su najzastupljenije katarakta, glaukom, degeneracija žute mrljre i retinopatija, pokazuje praksa u OBV.