Arhive kategorija: Kultura

Izložba crteža Tamare Žderić

Izložba crteža Tamare Žderić, studenta doktorskih umetničkih studija na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, otvorena je u četvrtak u Likovnoj Galeriji Kulturnog centra Vrbas. Slikarka nije prisustvovala samom otvaranju, jer je iste večeri primala drugu nagradu za crtež iz fonda „Vladimir Veličković“ u Beogradu. Izložbu je otvorila galeristkinja Silvia Jelačić, govoreći o slikarskom opusu koji su posetioci Galerije mogli da vide na izloženim crtežima. Reč je slikarki koja se ne ograničava na samo jedno crtačko sredstvo , tu su tuš i pero, ugljen, olovke u boji, kolaž.“ Na taj način slikarka otkriva nove svetove sadržane u raznim pojavama i predmetima, dovelo je to toga kako kaže slikarka da postojanje sveta kome pripada, shvata kao uzbudljivu igru koja se odvija bez kraja i konca“, rekla je Jelačić. Izložbi na otvaranju prisustvovao je otac slikarke, Dragan Žderić, koji je izjavio da je Tamara u svoj rad uložila preko dve decenije i da se uspeh vidi u njenim radovima, a da mu je posebno drago što mu se ćerka u svom pozivu opredelila za  umetnika, što podrazumeva slobodu i širinu stvaranja i postojanja. Inače, Tamara Žderić je rođena 1990. godine u Beogradu gde je i završila Akademiju likovnih umetnosti. Do sada je imala šest samostalnih izložbi širom zemlje, učesnik je mnogobrojnih grupnih izložbi. Vrbaska publika do kraja ove ,a i naredne godine ima priliku da pogleda izvanredne crteže, pažljivo tkane od crtica, linijica, poput seizmografa, kako kaže Silvia Jelačić, Tamara beleži treptaje lišća, drveća, zemlje, stena, svega živog, nenametljivo naglašava središte prizora, koristeći prazninu kao akcenat.

zderic_t


[cwa id=’str-vesti-10-naslova’]

U Vrbasu prikazan dokumentarni film o nastradalim alpinistima 2008. godine

k2_sU bioskopu “Jugoslavija” vrbaskoj publici premijerno je prikazan dokumentarni film The Summit. Dokumentarni film govori o alpinistima koji su bili na ekspediciji na K2 u avgustu 2008. godine. U toku te ekspedicije, prilikom uspona i silaska 1. avgusta 2008. godine nastradalo je 11 aplinista iz različitih ekspedicija. Tada je život izgubio i Dren Mandić, alpinista iz Subotice. U potresanom dokumentarnom filmu korišćeni su autentični snimci tokom ekspedicije i događaji koji su rekonstruisani. Film je rađen u BBC prodkcijii, a sami događaji oslikavaju hrabrost ljudi koji su svoje živote ostavili na jednoj od najopasnijih planina na svetu. Pre početka filma publiku su pozdravili učesnici ove ekspedicije Miodrag Jovović, vođa ekspedicije 2008. Godine Milivoj Erdeljan, kao i predsednik Planinarskog saveza Vojvodine Iso Panić. Govoreći o filmu Miodrag Jovović je istakao da su u ekspediciji učestvovali iskusni planinari. “U filmu ima i lepih i ružnih scena. To je sastavni deo života, ljudi ginu i na ulici. Mi nismo otišli na K2 kao neiskusna ekspedicija, naprotiv, imali smo pet osvojenih vrhova od preko 8.000 metara. Mi smo prva ekipa iz Srbije i Crne Gore koja se popela na Mont Everest. Upavo je to uradio Iso Panić 2005. godine, za kojeg mogu reći da je najbolji penjač-alpinista na Balkanu. Svi iz ekspedicija u avgustu 2008. godine bili su iskusni planinari, a opet im se to dogodilo”, rekao je Jovović. Predsednik PS “Vojvodina” rekao je da ovaj savez okuplja 2.000 entuzijasta koji se sa planinom druže, a jedan deo te priče je upravo i Planinarski klub “Gora” iz Vrbasa. U ime domćina pre projekcije filma sve prisutne je pozdravio Vlado Papuga, predsednik PK “Gora”. Nakon projekcije filma druženje sa alpinistima je nastavljeno uz mnoga pitanja publike I komentarisanje scena iz filma.


[cwa id=’str-vesti-12-naslova’]

Rod, srpsko-rusko udruženje – obeležili osam godina od osnivanja

rod_sPovodom osam godina od osnivanja srpsko – rusko prijateljstvo „Rod“ iz Vrbasa upriličilo je prigodnu svečanost u hotelu Bačka. Evocirajući uspomene od 2007. kada su osnivani sećajući se svih i onih koji danas nisu u društvu, ali su doprineli njegovom radu. „Teško je pobrojiti sve naše aktivosti u poslednjih osam godina, ali radili smo, pre svega, na širenju i promovisanju prijateljstva izmedju dva naroda i širenju ruske kulture.Promovisali smo Vrbas, u više navrata, u Ruskom domu u Ruskoj ambasadi i radili na dobrom imidžu Vrbasa“, rekao je Radoljub Uskoković, predsednik. Govorili su i drugi članovi Udruženja,nabrajajući veliki broj aktivnosti u radu koji je obeležio osam godina postojanja Udruženja, ali i navodeći planove za predstojeći period. Zdravko Vojinović, član, govorio je o toj vekovnoj ljubavi prema Rusiji, ali i uspehu Udruženja, da ne podlegne nikakvom političkom pritisku, i ideji za formiranjem jednog ruskog kulturnog centra u Vrbasu.Svečanosti su prisutvovali mnogobrojni gosti,ali jedan od ciljeva je u bdućnosti uključivanje većeg broja mladih u Udruženje i prošenje saradnje sa Ruskom federacijom koja može biti i privrednog karaktera na polzu i vrbaske opštine.


[cwa id=’str-vesti-14-naslova’]

Igor Marojević dobitnik književne nagrade Karolj Sirmaji

sirmai_2Svečanim programom u gimnaziji „Žarko Zrenjanin“ obeležena je 40 godišnjica dodele književne nagrade Karolj Sirmai. Dovitnik ovogodišnje nagrade Karolj Sirmai koju dodeljuju opštine Temerin i Vrbas je pisac Igor Marojević za zbirku “Beograđanke” u izdanju “Lagune”.  Jednoglasnu odluku doneo je žiri u sastavu: esejista, književni teoretičar, kritičar I istoričar Janjoš Banjai i književnici Ivan Negrišorac i Franja Petrinović. Po mišljenju žirija najbolja zbirka kratke proze u srpskoj književnosti u poslednje dve godine je “Beograđanke”, a nagradu je Igoru Marojeviću uručio književnik Đeze Bordas. Zahvaljujući se na nagradi pisac Igor Marojević koji  je rođen i detinjstvo proveo u Vrbasu, rekao je da mu je posebno zadovoljstvo što je dobitnik ove ugledne nagrade. U okviru svečanog programa prezentovana je izložba posvećemna životu i književnom delu Karolja Sirmaia  koja je bila postavljena u Matici Srpskoj u Novom Sadu. Inače ove godine su obeležana dva jubileja 40 godina od kada je ustanovljena književna nagrada Karolj Sirmai i 125 godina od rođenja ovog velikog književnika. Književna nagrada Karolj Sirmai ustanovljena je 1975. godine i od tada se dodeljuje svake parne godine mađarskom, a neparne srpkom piscu.


[cwa id=’str-vesti-14-naslova’]