Javna prezentacija i rasprava o projektu čišćenja Velikog bačkog kanala održana je juče u skupštinskoj sali u Vrbasu, u organizaciji Ekološkog polreta Vrbas, a uz podršku lokalne samouprave. Detaljnu multimedijalnu prezentaciju obavio je prof. dr. Boža Dalmacija sa PMF-a Novi Sad, a prisutni su bili i predstavnici Voda Vojvodine na čelu sa pomoćnikom generalnog direktora Stevom Ilinčićem, Pokrajinska inspekcija za životnu sredinu, stručne službe lokalne samouprave sa predstavnicima opštinskog veća, Ministarstvo poljopirvrede i zaštite životne sredine iz Sektora za zaštitu voda. Uz predstavnike Ministarstva sastanku je prisustvovala delegacija iz Japana sastavljena od stručnjaka sa iskustvom u prečišćavanju otpadnih voda. Njihov zadatak, bio je monitoring stanja na terenu u svrhu formiranja kvalitetne podrške Srbiji za izgranju sistema za prečišćavanje.
Prezentacija Bože Dalmacije uskoro će biti dostupna na sajtu Voda Vojvodine. Nakon sastanka iz EP Vrbas su zaključili da se Kanal može bezbedno očistiti domaćom tehnologijom odabirom jednog od 5 raspoloživih metoda. Cena čišćenja, u zavisnosti od primenjenog metoda, procenjuje se na 4,6 do 5,8 miliona evra. Dosadašnje procene kretale su se čak do 30 mil. evra (ali uz strane izvođače). Kanalu se ne može prići dok se ne uradi Zakonom predviđena Studija uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, koja mora da potvrdi da je tehnologija kojom se želi očistiti kanal bezbedna za ljude i da neće proizvesti bilo kakvu dalju degradaciju životne sredine. Procenjena količina mulja je oko 370.000 m3. Odložio bi se na tri lokaliteta – kraj Trijangla prema Srbobranu, u starom iskopu ciglane kraj obilaznice za Opštinu bolnicu u Vrbasu i na levoj strani kanala naspram šećerane, takođe u Vrbasu. Trećina mulja može se deponovati bez tretmana, dok se ostatak mora tretirati pri odlaganju. Jedna trećina je izuzetno toksična i mora se primeniti poseban tretman. Po tvrdnjama prof. Dalmacije, odlaganje se može izvesti bez proizvođenja neprijatnih mirisa i drugih štetnih emisija, vodeći računa da se radovi ne izvode u periodu jačih vetrova, posebno onih koji duvaju ka naselju.
Da bi se odlaganje izvelo, lokalna samourpava mora da napravi ispravke i dopune Detaljnog urbanističkog plana, pošto se deo lokaliteta za lagerovanje mulja nalazi u građevinskoj zoni.
“Pokretanje ovog posla najavljeno je za desetak dana. Ceo posao mogao bi se obaviti za jednu građevinsku sezonu! Inspekcija praktično „diže ruke od Vital-a“ zbog Uredbe koja obavezuje zagađivače da reše svoje ekološke probleme do 2025.g. ili u određenim slučajevima čak do 2030. Posoji izuzetak i ubrzavanje posla ukoliko se izradi akcioni plan za remedijaciju zagađenog područja. Međutim, takav plan Voda Vojvodine postoji još od 2006. („Kanal za život“), čiji je i Vital potpisnik. No, i pored toga nisu ništa učinili da ga ispoštuju, niti ih je neko na to poterao!
Kao što smo i mnoštvo puta ranije zaključivali, inspekcija trenutno nema svoju svrhu i isključivo je upućena na političku volju nadređenih! Na sastanku smo podelili informaciju učesnicima skupa, da su građani Opštine Vrbas sa poslovnim subjektima u 2014. i 2015. godini izdvojili 77 miliona dinara samo na ime naknade za odvodnjavanje. Ova sredstva po Zakonu se moraju uložiti na meliracionom području na kojem su ostvarena! Zaključujemo da trenutno teško možemo utvrditi da li se postupa upravo po Zakonu. Stanje na terenu nam govori da se ne postupa! Ukupne vodne naknade daleko su veće i pokazuju koliko je Sektor voda zamagljen i pod degradirajućim pritiskom raznih političkih i drugih mešetarskih interesa. Upravo je stanje Velikog bačkog kanala slika stanja u tom Sektoru! I pored reprezentativnog odziva odgovornih i stručnih ljudi, građani nisu sasvim bili zadovoljni dobijenim odgovorima. Na žalost nisu ih ni mogli dobiti, jer „Glavni“ ipak nisu bili danas s nama!”, saopštili su iz EP Vrbas. Skup je organizovan u okviru realizacije našeg projekta „DOPAL – dostizanje principa Arhusa“, kojeg je podržalo Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Opština Vrbas.
Održan Forum rusko-srpske saradnje u Vrbasu
Goste delegacije iz grada Rostova na Donu, ruske Federacije, ruske kozake i članove kozačkih udruženja Srbije, kao i rusko-srpskih društava Srbije pozdravio je Milan Glušac prvi čovek opštine Vrbas i zvanično proglasio otvorenim Forum rusko-srpske ekonomske saradnje koja je danas održana u velikoj sali SO Vrbas.“Nije reč samo o privrednoj i kulturnoj saradnji, nego o susretima koji su platforma za prijateljstvo i ljubav između dva naroda na čemu vrbaski ‘Rod’, radi od svog osnivanja 2007. godine“, poručio je na otvaranju prvi čovek vrbaskog Udruženja Radoljub Uskoković, služeći se citatom poznatog Serafima koji je rekao da je „čovek čoveku radost “.
Ipak, na Forumu su se vodile prave ekonomske diskusije oko mogućnosti otvaranja jednog fizikalnog i rehabilitacionog centra u Vrbasu. Gosti iz Rostova su prihvatili sa zanimnjem ovu ideju kao i druge ideje naših privrednika koje su se čule na ovom skupu, obećavajući svaku vrstu pomoći i podrške.“ Nudite projekte, nudite ideje pa ćemo videti možemo li da uspostavimo saradnju i podršku na bilo kojem planu“, rekao je na Forumu Vasilij Filipovič, član atamanske Uprave iz Rusije, inače biznismen. Stevo Vranić, član atamana za Srbiju, je pozvao „braću kozake“ da pomognu u realizaciji ovog projekta za izgradnju fizikalne banje u Vrbasu, koja bi bila od značaja za ceo region, govoreći pri tom i o drugom projektu, mogućnosti otvaranja jednog elektronskog centra u Vrbasu kojibi koristio za razmenu informacija, turističkih i svih drugih vrsta. O medicinskoj oparvdanosti otvaranja fiziklanog centra na Forumu je govorila primarijus dr Verica Živković, govoreći da su u Vojvodini poznate banje Kanjiža, Melenci,i druge, kao što je poznato da u Vojvodini, a i Vrbasu postoje izvorišta termalnih voda koje imaju lekovito svojstvo. „ Minerali iz ovih voda mogu lečiti bolesti ruku, zglobova, kičme, dobre su za postoperativne tokove bolesti, a i deca se mogu lečiti od nekih deformiteta“,rekla je dr Živković. Dakle ovaj projekat postoji, urađen je, a opravdan je prevashodno iz medicinskih razloga, konstatovano je na Forumu. Razgovori su obilovali i drugim ponudama i idejama i mogućnostima i drugih vidova saradnje između ova dva bratska naroda. Zaključak rasprave bio je takav da bi trebalo definisati Vrbas kao centar rusko-srpske ekonomske saradnje. Nakon održanog privrednog dela Foruma govorilo se o nastvku i mogućnostima proširenja saradnje u oblasti nauke, kulture i duhovnosti. Jer je pravoslavlje glavna spona, dva bratska naroda, a kako su istakli „i kozaštvo kao nit pravoslavlja“.
Nagrada opštine Vrbas za Doc dr Milorada Bjelovića, prof dr Vladimira Koprivicu i za Službu hitne medicinske pomoći DZ „Veljko Vlahović“
Predsednik Komisije za dodelu Nagrade opštine Vrbas Milan Glušac saopštio je danas odluku o laureatima za 2016. godinu. Nagrada opštine Vrbas dodeljuje kao najviše društveno priznanje u opštini Vrbas za izuzetne rezultate i najviša dostignuća i ostvarenja u svim oblastima rada i stvaraštva od opšteg značaja za opštinu Vrbas. Od pristiglih predloga na svojoj sednici održanoj 14. oktobra 2016. godine, Komisija je odlučila da se Nagrada opštine Vrbas za 2016. godinu dodeli: Docentu doktoru Miloradu Bijeloviću, načelniku Odeljenja za traumu grudnog koša Klinike za grudnu hirurgiju Instituta za plućne bolesti Sremska Kamenica, Profesoru doktoru Vladimiru Koprivici, dekanu Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu, i Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja ‘Veljko Vlahović’ u Vrbasu“, saopštio je Glušac.
Nagrade će biti uručene 20. oktobra, na svečanosti povodom Dana opštine Vrbas.
Dodeljeno 14 seoskih kuća za izbegla lica
Na osnovu konkursa za dodelu seoskih kuća Republičkog Komesarijata za izbeglice i migracije, dobijeno je 14 seoskih domaćinstava za izbeglice sa teritorije opštine Vrbas. Ukupna vrednost ovih domaćinstava je 154.000 evra, dodatno će se dobiti 1.500 evra za nabavku nameštaja. U ovom projektu učešće je uzela i opština Vrbas, a danas su u zgradi opštine budući vlasnici seoskih kuća potisali ugovore. Prema rečima Danijele Ilić, člana opštinskog Veća, procedura oko konačnih rezultata se odužila, a ceo postupak, kada će zvanično oni koji su prošli na konkursu, postati vlasnici kuća, biće okončan za oko mesec dana. “Kašnjenje je usledilo zbog procedure provere imovnog stanja u Srbiji, BiH, i Hrvatskoj, ovo sada je prvi deo završetka konkursa. Iamo konačnu odluku I tačno znamo koja su lica prošla na konkursu. Dalji koraci su pravljenje kupoprodajnih ugovora, overa kod notara i čitav postupak trebalo bi da bude završen u roku od mesec dana”, rekla je Ilić.
Prema rečima Milana Glušca, predsednika opštine, lokalna samouprava nastaviće da kroz projekte pomaže izbegla I raseljena lica. “Mi smo u prethodnom periodu aplicirali zajedno sa Komeserijatom i uspeli da obezbedimo sredstva za mnoge namene što se tiče izbeglih lica, sve u cilju lakšeg integrisanja u našu zajednicu. Sada smo uspeli da obezbedimo 14 kuća i našli krovove nad glavom porodicama koji su možda preko 15 godina bili pod kirijom. Nastavićemo da konkurišemo na sve moguće konkurse kako bi poboljšali kvalitet njihovog života ovde. Iskoristio sam danas priliku da razgovaram sa njima o tekućim problemima sa kojima se oni susreću, kako bi mogli u narednom periodu da im pomognemo“, rekao je Glušac. Jedan od onih koji su prošli na ovom konkursu Milan Kobilarov, kaže da je prezadovoljan. „Mnogo mi ovo znači, jer ću konačno biti svoj na svome. U svojoj sedamdesetoj godini počinjem takoreći novi život. Zahvaljujući Komesarijatu za izbegla lica kao i Danijeli Ilić iz opštine, koji su me uputili šta treba da radim, ja sam danas dobio svoj krov nad glavom“, rekao je Milan koji je u Vrbas došao iz Tenja kod Osjeka.