Rad u inostranstvu može skupo da košta

Poslednjih godina sve više ljudi odlazi u inostranstvo na privremeni rad. Uglavnom ne birajući poslove, odlaze na nekoliko meseci da zarade, nekad i više od prosečne godišnje plate u Srbiji. Pre nekoliko godina najviše građevinskih radnika odlazilo je u Rusiju, zatim u Slovačku, a sada sve češće žene odlaze u Nemačku da brinu o starim osobama, dok mladi odlaze na Aljasku uglavnom da čiste ribu.

Svi koji odlaze na rad u inostranstvo, posebno treba da obrate pažnju na ugovor o radu koji potpisiju, sa agencijom ili firmom preko koja ih upošljava. Dešava se da potpisani ugovori nisu verodostojni, tako da bi svako trebalo da se konsultuje sa advokatom. U slučaju nezgoda ili povreda u inostranstvu, stvari se dodatno komplikuju ukoliko Ugovor o radu nije važeći.

Nikola Amić iz Ravnog Sela imao je nezgodu na radu u inostranstvu 2013. godine i još uvek ne može da dobije odštetu, a više nije sposoban za fizički rad. On je radio u Rusiji u Sočiju na kranu, a angažovala ga je firma “Užice putevi” iz Užica. Nesreća se dogodila u januaru 2013. godine, kada je prilikom nameštanja sajle pao sa krana, sa visine od 4 metra. Ležao je u bolnici u Rusiji 11 dana, a nakon toga došao je kući. Tek kada je stigao, ispostavilo se da zapravo nije prijavljen.

“Ugovor o radu koji sam potpisao ostao je u Sočiju, a iz firme su kasnije negirali da ugovor uopšte postojao i da sam bio njihov radnik. Tužio sa firmu, i dobio spor, na osnovu toga treba da dobijem odštetu 550 hiljada dinara. Međutim, novac mi nije isplaćen, jer kako sam čuo račun firme je u blokadi”, kaže šezdesetopetogodišnji Amić, koji još uvek nije u penziji. On živi samo sa suprugom, nemaju dece, kaže da nemaju pomoć ni od koga i gotovo da nemaju od čega da žive.

“Rasprodao sam sve što sam imao, i ne znam kako ćemo dalje da živimo supruga i ja. Pitam se šta rade sudski izvršitelji?! Kada je ne bih platio struju ili vodu sigurno bi mi došli na vrata. Smatram da tako mogu da potražuju i od firme kojoj je račun blokiran”, istakao je Amić.