Arhive kategorija: Kultura

U novembru proglašenje laureata nagrade „Sirmai Karolj“

U znak sećanja na književnog stvaraoca Кarolja Sirmaia, koji je živeo i stvarao u Temerinu i Vrbasu, nekadašnje kulturno prosvetne zajednice dva grada su ustanovile Memorijal i književnu nagradu pod njegovim imenom 1975. godine. Кarolj Sirmai je rođen 1890. godine u Temerinu, a od 1923. godine je živeo u Vrbasu, gde je i sahranjen 1972. Bio je to i povod da se članovi Memorijalnog odbora „Кarolj Sirmai“ okupe u Vrbasu i polože venac na grob poznatog pisca i tako obeleže 44. godišnjicu njegove smrti.

Karolj Sirmai objavio je više od deset knjiga novela i jedan roman. Memorijal se održava naizmenično u Temerinu i Vrbasu svake dve godine, dok se književna nagrada dodeljuje svake godine za novele i pripovetke štampane na mađarskom, odnosno srpskom jeziku.

„Ove godine nagrada se dodeljuje za najbolju knjigu na mađarskom jeziku i imenovali smo žiri koji će izabrati ovogodišnjeg laureata. Članovi su dr Laslo Gerold, Bela Čorba, Đula Feher Gobi i Đeze Bordaš. Produkcija je bila dobra, već sada imamo osam objavljenih knjiga, a do kraja Beogradskog sajma očekujemo još neka nova izdanja. Namera nam je da odluku donesemo u novembru, a dodela će biti u decembru, u Vrbasu. Nagrada se sastoji od plakete, zlatnika i novčanog dela“, rekao je član Memorijalnog odbora i žirija, Đeze Bordaš.

 

„Čarnok“ Zorana Đerića u Vrbaskoj biblioteci

Zbirka pesama i fotografija „Čarnok“ Zorana Đerića predstavljena je publici Vrbaske gradske biblioteke. Ovo je bila prva promocija te knjige, ponajviše zato što se njen naslov vezuje za arheološko nalazište Čarnok, nekada keltsko naselje, smešteno između Vrbasa i Bačkog Dobrog Polja, odakle autor vodi poreklo. I sam pesnik je naglasio da mu je, iako već veći deo života stanuje u Novom Sadu, bilo potrebno ovo poetsko traganje kroz zavičaj. Ali u 33 pesme, pisane u duhu vizantijskih azbučnih molitvi, autor je prošao i kroz mnoštvo drugih motiva i sadržaja.

O knjizi su govorile Valentina Čizmar, doktor filozofije, i književnica Milena Letić. Preispitujući zašto je u nazivu zbirke Čarnok, jedno nedovoljno istraženo i tajanstveno mesto, Čizmareva je naglasila da to proističe iz težnje da se istraži vlastito poreklo. Čarnok je za Đerića tačka oslonca iz koje sabira ono što je nekada postojalo.

Letićeva je dodala da je Čarnok zapravo autorov doživljaj vrednosti. Vrednost je ono što traje, a ovo nalazište je dokaz postajanja i trajanja, mada je i to trajanje, u svetu narušenih vrednosti, relativno. Prema Letićevoj, ovo je knjiga koja se teško osvaja i traži od čitaoca pažnju i vreme.

Sledeća sedmica u Vrbasu protiče u znaku Rusije

U ponedeljak 10. oktobra, u 18 časova, u Vrbaskoj biblioteci, tribinom „Srpsko-ruske veze u Velikom ratu“, istoričara Vladimira Кaljevića, počeće VII Susreti srpsko-ruskog prijateljstva. Susreti traju od 10. do 14. oktobra. Tokom tih pet dana biće održano osam programa sa ciljem promovisanja ruske kulture, jezika, filma, duhovnosti, savremenog života i mogućnosti privredne saradnje sa teritorijalno najvećom, i po resusima najbogatijom, državom na svetu.

Utorak, 11. oktobar, rezervisan je za „Javni čas ruskog jezika“, koji počinje u 18.30 časova, a održaće se u Vrbaskoj gimnaziji. Ruski film “Naslednici” na programu bioskopa je u 20 časova istog dana.

U četvrtak se u bioskopu “Jugoslavija” od 20 časova prikazuje film “Zlato”. Dok će dan sa najviše programa biti petak, 14. oktobar, kada se održava Forum srpsko-ruske saradnje, najpre u oblasti privrede, a nešto kasnije u oblasti nauke, kulture i duhovnosti. Film “Kćerka” na bioskopskom repertoaru je u petak od 20 časova.

U organizaciju su, osim Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva „Rod“, uključeni i opština Vrbas, Udruženje za unapređenje rusko-srpske ekonomske saradnje iz Beograda, Udruženje kozaka Srbije „Blagovesti“ i druge organizacije. Susretima će prisustvovati delegacija iz ruskog grada Rostov na Donu, predsednici nekoliko opština iz Srbije, predsednici nekoliko udruženja srpsko-ruskog prijateljstva, privrednici, a očekuje se prisustvo predstavnika Ambasade Ruske Federacije i crkvenih velikodostojnika SPC.

„Imamo velika očekivanja od ovih Susreta. Ne samo što njima približavamo rusku kulturu građanima Vrbasa, već se trudimo da približimo i rusku ekonomiju i da dođe do konkretne saradnje naših i ruskih privrednika. Rusima je Vrbas zanimljiv jer je sredina koja je izrazito rusofilska i u kojoj deluje Udruženje “Rod” kao jedno od najaktivnijih udruženja srpsko-ruskog prijateljstva u Srbiji”, rekao je predsednik ovog udruženja, Radoljub Uskoković.

Kako su saopštili u ovom Udruženju, do 15. oktobra moguće je prijavljivanje na kurs ruskog jezika na mejl [email protected].

udruzenje-rod-plakat-1

Održana tribina „Strah i religija“ akademika Vladete Jerotića

Vladeta Jerotić, nesumnjivo jedan od najumnijih ljudi u Srbiji, erudita, akademik, neuropsihijatar i psihoterapeut, održao je u Vrbasu tribunu pod nazivom „Strah i religija“. Potrebu da prisustvuje ovakvom događaju, i čuje štošta zanimljivo od ovog vrhunskog intelektualca i mislioca, imao je veliki broj Vrbašana i žitelja susednih mesta. Organizator tribine bila je Srpska pravoslavna crkvena opština Vrbas, pa je skup pozdravio sveštenik Dalibor Kupusović. Značaj ovog gostovanja za čitavu opštinu potvrdio je u svom obraćanju i Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas.

img_0001

Jerotć je naznačio da je ovo obimna i ozbiljna tema, ali da nije na tu temu imao priliku da često govori. Strah je mnogo proučavan u psihijatriji i psihoterepaji, a u novije vreme proučavaju se prenatalni strahovi, koji se sa majke mogu preneti na još nerođeno dete. Strah je pratilac čoveka u svim vremenima, od praistorije do istorije, i tokom celog života, a posebno izražen je strah od smrti. Religije su i nastale pokušavajući da čoveku objasne i odagnaju ovaj strah. No nije dobro da se religije zasnivaju na strahu.

„Hrišćanstvo nas uči da iskrenom verom, kao religioznošću, a ne prostom pobožnošću, savladavamo strah od smrti. Posebna iskušenja, koja još nismo u stanju da dokučimo, čovečanstvo i hrišćane tek iščekuju u ovom stoleću“, zaključio je akademik Jerotić koji, iako u 93. godini života, oduševljava razboritošću, jasnim tokom misli i njihovom preciznošću.