Arhive kategorija: Kultura

Marko Kragović pobednik 48. Festivala poezije mladih

Marko Kragović iz Kosovske Mitrovice je pobednik 48. Festivala poezije mladih. Druga nagrada pripala je Mariji Čalić iz Beograda,koja je do sada tri puta bila finalista, a treća nagrada pripala je Mariji Radić, iz Mladenovca. Šimon Tsubota iz Beograda kao najmlađi pesnik poneo je nagradu „Stanko Simićević“.

Završno veče 48.Festivala poezije mladih započelo je podsećanjem i evociranjem uspomena na nastanak Festivala 21. maja 1969. godine na pobedničku pesmu „Šumski svet“ i na njenog autora danas poznatog pesnika Radomira Mićunovića. Žiri 48. Festivala poezije mladih u sastavu predsednik Pero Zubac, Nebojša Devetak i Ivan Lalović, članovi, ni najmanje nisu imali lagan zadatak, jer je na ovogodišnji konkurs Festivala pristiglo 148 radova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, ili u najkarćem iz svih republika ex Jugoslavije. Žiri je izabrao deset finalista, a to su bili : Milan Veselica iz Kule, Lazar Đačić, Antonijo Karlović iz Hrvatske, Marko Kragović iz Kosovske Mitrovice, Tamara Krstić iz Sombora, Marija Radić iz Mladenovca, Anamarija Rudan iz Zrenjanina, Radovan Sinđelić iz Sremske Mitrovice, Šimon Tsubota i Marija Čalić iz Beograda.

Marko Kragović je pobednik Festivala što podrazumeva objavljivanje njegove knjige pesama. Druga nagrada pripala Mariji Čalić i treća Mariji Radić. U toku prepodneva u vrbaskoj Biblioteci održan je Književni program učenika srednjih škola opštine,a najlepšu ljubavnu pesmu napisala je Vesna Peškanov, učenica SSŠ „4.Juli“.

Takmičenje u slem poeziji u okviru 48. Festivala poezije mladih u Vrbasu

Pobednik Miroslav Kovač

Ove godine drugi put za redom u okviru 48. Festivala poezije mladih u petak 27. maja uveče održano je takmičenje u slem poeziji.  Takmičila su se dva mlada slem pesnika Miroslav Kovač i Marko Aleksić, a publika je glasala tako da je Kovač pobedio sa 61 glasom, dok je Aleksić osvojio  51 glas. Savet Festivala ove godine doneo je odluku da pobedniku u govorenju slem poezije pripada kao nagrada plaketa Festivala i novčani iznos od 5000 dinara, tako da je ovu nagradu sekretar Festivala Branislav Zubović uručio Mioslavu Kovaču. Inače, slem poezija je vrsta govorenja o angažovanom  i sadašnjem trenutku i poezija koja je kritički nastrojena.

 

Promocija knjige Spasoja Joksimovića laureata 47. Festivala poezije mladih

„Život po suncu“

O poeziji Spasoja Joksimovića, pobednika prošlogodišnjeg Festivala govorili su mladi pesnici pobednici prethodnih smotri poezije u Vrbasu, Tamara Hrin, Nemanja Dragaš i pesnik Šarlo Labudović. Vrbaskim ljubiteljima stiha laureat prošlogodišnjeg Festivala prvo je čitao svoje pesme  u knjizi pod nazivom „Život po suncu“, koju je štampao Festival kao nagradu najboljem pesniku. “ Joksimovićeva poezija je  realna,snažna, to je  samo borba protiv ožiljaka,ali bez pesimizma“, rekla je Hrin, dodajući da je poznato da je tajna pesnika da pesnik ostaje tajna, i da je to suština Joksimovića kao pesnika i njegove poezije koju još karakteriše kratak, jasan stih bez mnogo znakova interpunkcije.

Promocija 2

Portret pesnika Gojka Đoga

Trećeg dana 48. festivala Poezije mladih u  Biblioteci „Danilo Kiš“ u Vrbasu gost je bio pesnik Gojko Đogo. O pesničkom opusu govorili Milica Lilić i Želidrag Nikčević, na zadovoljstvo prisutnih ljibitelja stiha i lirike svoje pesme  govorio pesnik Gojko Djogo. Verovatno da je malo onih koji ne znaju ili nisu čuli za pesnika iz Hercegovine, poznatog  u oblasti jugoslovenske književnosti, poezije, stiha i eseja, prevodjenog na 15 stranih jezika, dobitnika  značajnih i uglednih  književnih nagrada. Gojko Djogo pesnik, za one manje poznavaoce sveta književnosti i poezije, sigurno da je poznat, barem po  jednoj knjizi ,  a to su „Vunena vremena“, zbog koje je čak odležao u zatvoru u Padinskoj skeli godinu dana. Visprena reč, vispren stih bio je opasan i u vreme bivše nam domovine, a opasan je  i danas kao i svaka slobodoumna ideja i ličnost. Gojko Djogo je pesnik pobune i paradigma pobune, kako je rekla književnica  Milica Lilić. Ona je rekla da reč ovog pesnika znači isto što i čin i tom knjigom pesnik je  rešio da prodrma uspavane glave podanika toga vremena. To možda nije imalo većih efekata na demokratizaciju onog doba, sam pesnik je o tome govorio tako,ali ga nije sve to sprečilo da piše poeziju visokih vrednosti, poeziju istine o čoveku, istine o narodu kojem pripada  na njegovom jeziku. Sam Djogo je pokazao da je  žrtva neminovna za svaki uspeh.  U svojoj poetici ovaj pesnik logosa,pomirio je modernost i tradiciju, ovaj veliki književnik jeste i biće ugled svakoj, pa i budućim generacijama. „Reč je o vrhunskoj srpskoj poeziji, slobodarskoj, moralističkoj, on je podigao moral, nivo naše lirike i kulture“, rekao je Želidrag Nikčević, govoreći o pesničkom i književnom opusu Gojka Djoga. Njegova poetika ne pristaje na laž, lična je sloboda, istovremeno je arhaizovana lirika, koja poseduje aktuelnost,opore, tamne i zaumne srpske simbolike.