Hitna sanacija objekta „Bubica“ Predškolske ustanove „Boško Buha“ – upozoravaju iz EP Vrbas

Ekipe Ekološkog pokreta Vrbasa krečile su fasadu vrtića „Bubica“ u Vrbasu. Sanirano je oko 150 m2 ružnih grafita i pri tome na mnogim mestima izgletovan oštećeni malter. Po završetku radova najmlađa volonterska ekipa očistila je ceo prostor, kako bi deca i vaspitačice barem malo uživali u uređenom spoljnom ambijentu.

Grafiti 1„Postigli smo dogovor sa rukovodstvom objekta da se odmah krene u iscrtavanje murala i preduhitre štetočine sa sprejevima. Želja nam je da to budu u što većoj meri poruke sa ekološkom i urbanom tematikom. Bavljenje ovim vrtićem otkrilo nam je frapantne činjenice o generalnom stanju objekta i alarmantnu situaciju. Ovo je jedan od najvećih predškolskih objekata u regionu kroz koga, svakodnevno prolazi i do 230 dece u pratnji svojih roditelja, plus veliki broj vaspitača, pomoćnih radnika i rukovodstva. To je takođe i jedini objekat od 12 u PU „Boško Buha“ u Opštini Vrbas, koji nije ograđen. Saznali smo da su se oko objekta dešavali teški padovi i lomovi male deca na neravnim i potpuno deformisanim betonskim pločama. Pre par godina holandski donatori odustali su od obnove stolarije vrtiću, kada su shvatili u kakvom su lošem stanju gornja dva sprata objekta, te da njegova hitna sanacija mora da prethodi zameni stolarije. U maloj sportskoj vežbaoni na vrhu objekta, „nije dozvoljeno skakanje“, saopštili su iz EP Vrbas.

„КOLIКO SU DAКLE BEZBEDNA NAŠA DECA! Da li mi to i ovde, daleko bilo, „čekamo da nam se probudi saosećanje i solidarnost“, na tragične slike neke nesreće?! Da bi došli do vrlo skromnih sredstava za funkcionisanje, udruženja građana, poput našeg, najčešće moraju da ispune zahtevne uslove konkursa i još zahtevnije izvestiti donatore o njihovom namenskom utrošku. Predškolskim ustanovama i školama, najčešće je potrebno samo valjano obrazloženje u prostom dopisu i poznavanje procedure javne nabavke. Tokom godine ogroman je broj ovakvih konkursa i raspoloživih sredstava u raznim sekretarijatima, ministarstvima, fondacijama i ambasadama (uz malo lobiranja, naravno). Najlakše je, izgleda, jadikovati nad svojom sudbinom i „stajati u mestu“ u ambijentu bez sankcionisanja neodgovornosti! Lokalna samouprava bi morala ozbiljno da se zauzme da otkloni ovaj bezbednosni rizik, koji joj je u nadležnosti! U celoj ovoj zavrzlami poslali smo i dopis Policijskoj upravi u Vrbasu sa zahtevom za hitan sastanak i razgovor na temu sprečavanja fasadnog vandalizma, identifikaciji i preduzimanju efikasnih mera protiv ovih dokonih mladih ljudi koji u svom divljanju prave višemilionske štete na javnim i privatnim objektima, koje poprimaju razmere „elementarne nepogode“! Nastojanja policije da zaštiti javnu i privatnu imovinu od ovakvih šteta za sada su nam nevidljiva i svakako bez rezultata! Po našem običaju, malo ćemo to „ustalasati“!“ – navodi Ekološki pokret Vrbas.

Grafiti 3

Za 20 dana u vrbaskom porodilištu rođeno 50 beba

U periodu od 14. jula do 03. avgusta 2016. godine u porodilištu Opšte bolnice Vrbas rođeno je ukupno 50 beba, i to 25 devojčica i 25 dečaka.

14.07.2016.
Necić Aleksandra iz Srbobrana – dobila je devojčicu
Viktoria Đeri Šević iz Bačke Topole – dobila je devojčicu
15.07.2016.
Biljana Drekalović i Slaviša Sabadoš iz Zmajeva – dobili su devojčicu
16.07.2016.
Mirjana i Goran Matić iz Pivnica – dobili su devojčicu
Marija i Srđan Rodić iz Savinog Sela – dobili su dečaka
17.07.2016.
Jelena i Joakim Beserminji iz Kucure – dobili su devojčicu
Marijana Japundža i Nikola Rašeta iz Kucure – dobili su devojčicu
18.07.2016.
Aleksandra Čolić iz Srbobrana – dobila je dečaka
19.07.2016.
Dobrila i Jovan Stokuća iz Lipara – dobili su dečaka
Violeta Đurović i Jovan Mihailović iz Srbobrana – dobili su devojčicu
Slađana i Nenad Marić iz Lovćenca – dobili su dečaka
Svetlana Grandić i Slavoljub Necić iz Kucure – dobili su devojčicu
20.07.2016.
Radmila i Kiril Timko iz Kucure – dobili su devojčicu
Laura Balzam iz Srbobrana – dobila je dečaka
21.07.2016.
Dragana i Darko Kecmanović iz Kule – dobili su dečaka
Ivana i Srđan Stojanović iz Kule – dobili su dečaka
22.07.2016.
Jovana Lalić i Nikola Kovačević iz Kucure – dobili su devojčicu
23.07.2016.
Marijana i Ljubomir Cvetićanin iz Ruskog Krstura – dobili su dečaka
24.07.2016.
Marijana Erić i Vladimir Kraljević iz Lovćenca – dobili su dečaka
Milana Vukosavljev iz Srbobrana – dobila je devojčicu
Dragana Mladenović i Darko Kesić iz Kule – dobili su devojčicu
25.07.2016.
Tatjana Mikitišin i Nenad Marković iz Aranđelovca – dobili su dva dečaka
Bojana i Željko Malacko iz Ruskog Krstura – dobili su dečaka
27.07.2016.
Tanja Kizić Sabo i Rade Kizić iz Ruskog Krstura – dobili su dečaka
28.07.2016.
Kristina i Goran Perović iz Srbobrana – dobili su devojčicu
Slađana Mandić i Goran Tankosić iz Bačke Palanke – dobili su devojčicu
Jelena i Branislav Vidaković iz Srbobrana – dobili su devojčicu
29.07.2016.
Beata Kovač iz Malog Iđoša – dobila je dečaka
30.07.2016.
Sanela Nikolić iz Ravnog Sela – dobila je devojčicu
Marijana Monar i Igor Gađi iz Kule – dobili su devojčicu
01.08.2016.
Branislava Dimitrijević i Mile Maravić iz Kruščića – dobili su devojčicu
Jelena i Jovan Koprivica iz Vrbasa – dobili su dečaka
02.08.2016.
Milana i Bojan Kljajević iz Sivca – dobili su dečaka
Darka i Stanislav Ovcin iz Paraga – dobili su devojčicu
Aleksandra i Dejan Milić iz Vrbasa – dobili su dečaka
Fatima Šalja i Ivan Maker iz Feketića – dobili su devojčicu
03.08.2016.
Nataša i Igor Pavlov iz Vrbasa – dobili su dečaka
Aranka i Saša Eremić iz Vrbasa – dobili su dečaka
04.08.2016.
Dragana i Čedomir Đuričić iz Kucure – dobili su dečaka
Tanja i Milorad Mihailović iz Zmajeva – dobili su devojčicu

Prvi na udaru kada je hitno – Služba urgentne medicine OBV

U situacijama kada o životu i zdravlju presuđuju sati i minuti, medicinska dokumentacija, uput, pa i sama zdravstvena knjižica, ne igraju veliku ulogu. Važno je samo da se unesrećeni doveze na vreme i da mu se ukaže preko potrebna medicinska pomoć. Oni koji su imali nesreću da se nađu u takvim situacijama, i sreću da budu spaseni i izlečeni, verovatno su bili zbrinuti upravo na Odeljenju za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja Opšte bolnice Vrbas.
„Urgentnu medicinu kao specijalizaciju osmislili su Amerikanci, uvidevši još davno da od svih vitalno ugroženih pacijenata, 89% umire „na vratima“ bolnice. Po istom konceptu koji danas postoji i u OBV, organizovana je urgentna služba koja obavlja prvi kontakt sa pacijentom, zaprimljuje ga, zbrinjava i šalje na dalje lečenje“, kaže dr Aleksandar Iskrin, načelnik ovog odeljenja.
Uz doktora Iskrina, na odeljenju je angažovano još četvoro lekara i 12 medicinskih tehničara.
„Mi već sada radimo u veoma napregnutim uslovima. Kada naša ekipa transportuje pacijenta u zdravstveni centar većeg nivoa zaštite, na odeljenju ostaje svega jedan tehničar. U smeni imamo i do 40 pacijenata, ili od 12 do 15 hiljada na godišnjem nivou“, pojašnjava dr Iskrin.
Samo dva lekara su u stalnom radnom odnosu, od čega jedan specijslista urgentne medicine, a drugi je na specijalizaciji. To ih ne sprečava da rade veoma profesionalno, a imaju i sjajnu saradnju i podršku osoblja sa drugih odeljenja.
„Često uradimo i ono što primarno nije u opisu našeg posla. Desilo mi se da porađam trudnicu koja se zaglavila u liftu. Nekoliko puta obavljali smo porođaje u automobilu. Prosto, prvi smo na udaru i nismo u poziciji da odbijemo da uradimo bilo koji zahvat“, izjavljuje glavni tehničar, Aleksandar Ninković.

urgentna3Uz veliki obim posla, reč je i o tome da njihovi pacijenti nisu tek došli na zakazan pregled. Već su to i žrtve saobraćajnih nezgoda, ranjeni u pucnjavi ili kakvom drugom obračunu, učinioci pokušaja samoubistva, oni sa zadobijenim povredama, otrovani alkoholom i drugim supstancama.
„Pacijenti koji kod nas dolaze su u specifičnom stanju, pa treba znati sa njima. Sve to treba uskladiti sa privatnim životom i problemima“, smatra Olivera Ković, tehničarka na ovom odeljenju.
I Branislav Vukašinović, tehničar urgentnog prijema, mišljenja je da se ovaj posao mora iskreno voleti. „On obuhvata smenski i noćni rad, terenski rad i transport, ali sve savladavamo zahvaljujući velikoj kolegijalnosti nas sa odeljenja, ali i ostalog bolničkog osoblja koje nam priskače u pomoć“, poručuje Branislav.
Uz veliku kolegijalnost i dovitljivost, uspevaju da nadomeste i probleme sa opremom, koja je dobrim delom prilspela za zamenu. Dosta toga, uključujući i vozila za transport, nije zanovljeno još od kada je odeljenje formirano.
„Nagledamo se krvi, kostiju i gnoja, naslušamo patnje i muke. Ipak, u našem poslu odmah se vide rezultati rada. Kada nekome stavimo gips, ušijemo ranu ili ga reanimiramo, to je odmah uočljivo i merljivo. Satisfakcija je kad nekoga vratite u život ili mu sačuvate neki od vitalnih organa. Velika je umetnost prepoznati samo oboljenje da bi se tek onda moglo adekvatno lečiti“, naglašava doktor Iskrin.
I ostali iz smene, sa kojom smo obavili razgovor, saglasni su u tome. Uz sve teškoće, prilike koje vladaju u zdravstvu, stanje u društvu, pacijente koji neretko dođu frustrirani i nervozni, zaposleni na ovom odeljenju uveravaju nas da će svaki zadatak obaviti profesionalno, temeljno i, u skladu sa nazivom službe, urgentno.

urgentna1

Holanđani obišli Opštu bolnicu Vrbas

Grupa volontera iz Holandije, medicinske sestre i tehničari, posetili su danas Opštu bolnicu Vrbas. Gosti su razmenili iskustva sa zaposlenima u bolnici i definisali potrebe i mogućnosti neke buduće saradnje.

“Ovo je četrnaesta grupa volontera iz Holandije koju predvodim i u svakoj je bilo nekoliko medicinskih sestara, budućih lekara ili zdravstvenih radnika uopšte. Kroz razgovor i saradnju sa zaposlenima u bolnici i drugim ustanovama, dolazili smo do saznanja na koji način možemo pomoći. Dosadašnja saradnja je veoma uspešna i nadamo se da će tako ostati i ubuduće”, rekla je Els Denhartog, kordinatorka projekta i naglasila da joj je posebno drago što su kolege upoređujući uočile da postoji uniformnost procedura, ponešto novo videle i što su izrazili želju da dođu i iduće godine.

Goste su pozdravili Tatjana Sunajko, glavna medicinska sestra OBV, i Jelena Banićević, glavna medicinska sestra Sektora za internističke grane medicine.

“Nadamo se da su mnogi studenti medicine, a koji su nas posetili tokom ranijih godina do sada već postal lekari. Verujemo da će im iskustvo sa ovog prostora pomoći da celovitije sagledaju kompleksnost i problematiku zdravstvene profesije i nadamo se daljoj uspešnoj saradnji. Kao i uvek, posebno se zahvaljujemo Aleksandru Subotinu, svešteniku Evanđeoske crkve iz Kucure koji je pomogao u uspostavljanju i negovanju kontakata OBV sa većinom humanitarnih organizacija kako u zemlji, tako i inostranstvu”, rekli su u OBV.

Oko Nas Info